PROSTOR
Naša zajednička odgovornost!
20 travanj 1996
Prostorno uređenje
Postojeći prostorni planovi Zadarske županije su, umjesto da budu glavni pokretači razvoja, nažalost generatori devastacije prostora. Županijska uprava će se, kao predstavnik javnog interesa, aktivno uključiti u donošenje prostornih planova, a javni će interes postati glavni kriterij prilikom njihove izrade.
- Usklađivanje prostornog plana s potrebama stanovništva i gospodarstva – ravnomjerni razvoj urbanih, obalnih i ruralnih područja kako bi se spriječila prenapučenost i neplanska gradnja.
- Zaštita prirodnih resursa – očuvanje priobalja, šuma, rijeka i poljoprivrednog zemljišta uz kontrolu betonizacije i izgradnje u osjetljivim područjima.
- Odgovorno planiranje energetske infrastrukture – potrebna je procjena postojećih i planiranih elektroenergetskih postrojenja i analiza njihovog stupnja iskoristljivosti i utjecaja na prirodu, ostale gospodarske grane i kvalitetu života građana koji žive u njihovoj blizini.
- Revitalizacija zapuštenih prostora – obnova starih industrijskih zona i napuštenih naselja za nove stambene, poslovne ili turističke svrhe.
- GIS sustavi za prostorno planiranje – Korištenje geografskih informacijskih sustava (GIS) za bolje planiranje i upravljanje prostorom.
- Participativno planiranje – Uključivanje građana u procese donošenja odluka putem digitalnih platformi i javnih rasprava.
- Pametni gradovi – Uvođenje senzora i tehnologija za optimizaciju resursa (voda, struja, promet) u urbanim sredinama.
- Regulacija izgradnje – ograničenje nekontrolirane apartmanizacije i prekomjerne izgradnje u priobalnim naseljima.
- Povećanje zelenih površina – uređenje parkova, urbanih vrtova i šetnica kako bi se poboljšala kvaliteta života građana.
- Obnova i očuvanje kulturne baštine – očuvanje povijesnih gradskih jezgri i tradicionalne arhitekture kroz poticaje i financijsku podršku vlasnicima.
20 travanj 1996
Prometna infrastruktura
Promet ima ključnu ulogu u razvoju društva i ekonomije, no kada u izgradnji prometnih kapaciteta izostane strateško promišljanje i analiza efekata on, nasuprot tome, može postati faktor ograničenja razvoja, generator zagađenja prirode i smanjenja kvalitete života uopće. Kako bismo njegove negativne učinke sveli na minimum, poduprijet ćemo one vrste i modele prijevoza koji okolišu najmanje štete, a pri tome ne umanjuju razvojne perspektive.
- Modernizacija cesta i javnog prijevoza – poboljšanje prometne povezanosti unutar županije, osobito prema ruralnim i otočnim područjima (učestalije linije autobusnog prijevoza, bolja povezanost između manjih mjesta i Zadra, uvođenje integriranog prijevoza, uvođenje brzih brodskih linija, modernizacija luka i pristaništa).
- Revitalizacija željezničkog prometa – potrebno je hitno vratiti željeznicu u Županiju, poboljšanjem pruga i uvođenjem brzih vlakova (na razini države) za putnički i teretni željeznički promet, kao pristupačnu, ekonomičnu i ekološki prihvatljivu alternativu cestovnom prijevozu.
- Razvoj biciklističkih i pješačkih zona – povećanje broja biciklističkih staza i pješačkih zona u gradovima radi smanjenja prometa i poboljšanja kvalitete zraka.
- Pametna mobilnost – uvođenje digitalnih rješenja za upravljanje prometom, parkiralištima i javnim prijevozom.
20 travanj 1996
Ekološka održivost
Prostor u kojem živimo jedini je koji imamo, njegovo očuvanje je uvjet razvoja i u konačnici, i našeg opstanka. Svi bitni zahvati u prostoru, infrastrukturni i gospodarski projekti moraju se izvoditi po načelima održivosti i zaštite prirode i bioraznolikosti. Vrijedna prirodna baština, javne zelene površine, more i podmorje, moraju biti predmeti posebne zaštite.
- Zaštita obale od erozije i podizanja razine mora – izgradnja zaštitnih nasipa i održavanje prirodnih barijera poput močvara i šuma.
- Unapređenje reciklažnih sustava – reciklažna dvorišta i sortirnice u JLS-oma, poticanje kružnog gospodarstva i smanjenje plastike u okolišu.
- Odgovorno gospodarenje otpadom – povećanje stope odvajanja otpada i puni kapacitet rada CGO Biljane.
20 travanj 1996
Poljoprivreda
Zadarska županija mora iskoristi potencijale u proizvodnji zdrave i kvalitetne hrane koje joj pruža jadranski položaj i izobilje visoko vrijednog poljoprivrednog područja. Imamo sve preduvjete za uvođenje kratkih lanaca opskrbe hranom kao i siguran plasman poljoprivrednih proizvoda i ribe kroz povezivanje proizvođača sa turističkim sektorom i to trebamo puno bolje iskoristiti.
- Sustavi za navodnjavanje – ulaganje u kapilarne sustave, kišne topove i kapičnu irigaciju kako bi se smanjila ovisnost o vremenskim uvjetima.
- Desalinizacija i korištenje kišnice – prikupljanje kišnice i korištenje pročišćene vode za poljoprivredne potrebe.
- Obnova i zaštita tla – očuvanje plodnosti tla kroz primjenu zelene gnojidbe i pravilnu rotaciju kultura.
- Autohtone kulture – poticanje uzgoja sorti koje su prilagođene klimatskim uvjetima, poput maslina, smokava, badema, vinove loze i aromatičnog bilja.
- Eko i biodinamička proizvodnja – certifikacija ekoloških proizvoda i potpora OPG- ovima koji se bave organskim uzgojem.
- Lokalni brendovi i oznake kvalitete – jačanje prepoznatljivosti proizvoda putem oznaka poput „Hrvatski otočni proizvod“ i „Zaštićena oznaka izvornosti“.
- Razvoj ovčarstva i kozarstva – poticanje proizvodnje mliječnih proizvoda poput paškog sira, uz osiguranje pašnjaka i kvalitetne hrane za stoku.
- Uvođenje suvremenih farmi – modernizacija stočarskih farmi uz primjenu održivih metoda uzgoja.
- Razvoj pčelarstva – poticanje proizvodnje meda i drugih pčelinjih proizvoda uz edukaciju i sufinanciranje opreme.
- Agroturizam – stvaranje turističkih ponuda koje uključuju degustacije, edukacije i sudjelovanje u berbi maslina, vinograda ili ljekovitog bilja.
- Lokalni proizvodi u ugostiteljstvu – povezivanje restorana i hotela s lokalnim proizvođačima kako bi se smanjio uvoz i promovirala domaća hrana.
- Seoske tržnice i sajmovi – organizacija manifestacija poput „Dani maslinovog ulja“, „Festival vina“ i drugih događanja koji promoviraju lokalne proizvode.
- Pametna poljoprivreda – uvođenje senzora za navodnjavanje, dronova za nadzor usjeva i analize tla pomoću digitalnih alata.
- Precizna poljoprivreda – optimizacija korištenja gnojiva i pesticida kako bi se smanjili troškovi i povećali prinosi.
- Digitalne platforme – povezivanje proizvođača i kupaca putem online tržišta i aplikacija za praćenje proizvodnje.
- Edukacija poljoprivrednika – radionice o modernim tehnikama uzgoja, ekološkoj poljoprivredi i marketingu proizvoda.
- Suradnja s istraživačkim institutima – uvođenje inovacija kroz partnerstva s Agronomskim fakultetom i znanstvenim institucijama.
- Savjetodavne službe – jačanje podrške poljoprivrednicima kroz specijalizirane programe savjetovanja i mentorstva.
20 travanj 1996
Otoci
Uvjeti života na našim otocim neprimjereni su potrebama stanovništva u 21.st. Javna infrastruktura je, ako uopće postoji, posve zapuštena što se posebno odnosi na opskrbu vodom i odvodnju. Prometna povezanost je daleko ispod stupnja koji omogućava normalan pristup zdravstvenim, socijalnim, obrazovnim i kulturnim potrebama. Život na otocima je skup a ljudi je sve manje. Pristup rješavanju ovih izazova mora biti strateški promišljen i sveobuhvatan.
- Frekventniji trajekti i brodske linije – povećanje broja linija prema manjim otocima, osobito izvan turističke sezone.
- Brzi katamarani – bolja povezanost sa Zadrom i drugim većim gradovima.
- Razvoj otočne cestovne infrastrukture – poboljšanje lokalnih cesta i izgradnja biciklističkih staza za održivi prijevoz.
- Vodoopskrba i odvodnja – modernizacija sustava za pouzdaniju opskrbu vodom i rješavanje problema odvodnje.
- Obnovljivi izvori energije – korištenje solarnih panela i vjetroelektrana kako bi se smanjila ovisnost o kopnu.
- Digitalizacija – brži internet i bolja telekomunikacijska infrastruktura za otočne poduzetnike i stanovnike.
- Zdravstvena zaštita – bolja dostupnost liječnika, opremljenost ambulanta i telemedicine.
- Dostupnost brze brodice i helikoptera za hitne slučajeve.
- Obrazovanje i radna mjesta – ulaganja u škole/vrtiće ovisno o potrebi, online obrazovne programe i poticanje zaposlenja kako bi se spriječilo iseljavanje mladih.
- Kulturni i sportski sadržaji – organizacija događanja, radionica i sportskih aktivnosti za lokalno stanovništvo.
- Veća autonomija otočnih zajednica – aktivno uključivanje otočana u planiranje i odlučivanje o razvoju.
- EU fondovi i državne potpore – iskorištavanje bespovratnih sredstava za infrastrukturne projekte i ekološke inicijative.
- Podrška lokalnim OPG-ovima – poticanje uzgoja maslina, vinove loze, lavande i drugih autohtonih kultura.
- Ribarstvo i akvakultura – unaprjeđenje ribarstva uz održive metode ulova i uzgoja ribe.
- Poticanje malog poduzetništva – subvencije i olakšice za otočne poduzetnike.
20 travanj 1996
Turizam
Razvoj turizma u Zadarskoj županiji trebao bi biti strateški usmjeren na održivost, diversifikaciju ponude i produljenje turističke sezone.
- Cjelogodišnji turizam – stvaranje sadržaja koji privlače posjetitelje izvan ljetne sezone (npr. gastronomske i kulturne manifestacije, biciklističke i pješačke staze).
- Ograničavanje prekomjernog turizma – planiranje turističkog rasta kako bi se izbjegla prenapučenost i zaštitili resursi.
- Kultura i povijest – promocija bogate baštine, poput rimskih ostataka u Zadru, srednjovjekovnih tvrđava i tradicionalnih dalmatinskih sela.
- Aktivni turizam – razvoj biciklističkih i pješačkih staza, penjačkih ruta i vodenih sportova (kajaking, jedrenje, ronjenje).
- Zdravstveni i wellness turizam – iskorištavanje prirodnih ljekovitih faktora poput blata u Ninskoj laguni i morske vode za razvoj spa i wellness centara.
- Gastronomski turizam – organizacija vinskih i maslinarskih tura, festivala lokalne kuhinje i edukacija o dalmatinskim specijalitetima.
- Tematske manifestacije – organizacija događanja tijekom cijele godine (glazbeni i filmski festivali, sportska natjecanja, gastronomske fešte).
- Kongresni i poslovni turizam – razvoj infrastrukture za poslovne konferencije i team-building programe.
- Zimski turizam – iskorištavanje zaleđa i Velebita za avanturistički turizam, poput planinarenja i speleoloških istraživanja.
- Zaštita prirodnih ljepota – održavanje nacionalnih parkova (Kornati, Paklenica) i promicanje ekološki prihvatljivog turizma.
- Ekoturizam – razvoj smještaja u ekološkim kućama, biciklističkih tura i edukacijskih centara o očuvanju prirode.
- Smanjenje masovnog turizma – ograničenje broja posjetitelja na osjetljivim lokacijama kako bi se očuvala autentičnost i spriječila prenapučenost.
- Unaprjeđenje zračne povezanosti – povećanje broja letova i promocija Zračne luke Zadar za cjelogodišnji turizam.
- Javni prijevoz za turiste – bolje autobusne linije i trajektne veze između obale i otoka.
- Financiranje inovativnih projekata – iskorištavanje europskih fondova za ekoturizam, kulturne rute i digitalne platforme.
- Personalizirane turističke rute – preporuka sadržaja ovisno o interesima turista.
- Ciljane marketinške kampanje – korištenje društvenih mreža za privlačenje specifičnih skupina putnika (avanturisti, digitalni nomadi).
Vizija za Zadarsku županiju
Zadarsku županiju vidim kao našu zajedničku kuću. Vrijeme je da je otvorimo, očistimo i uredimo zajedno.
Program
Istražite
Autorska prava 2025 Naš Jure – Sva prava pridržana DIGITAL POINT & EASY GOING