LJUDI
Na prvom mjestu
20 travanj 1996
Zdravstvena zaštita
Primarnu zdravstvenu zaštitu u Zadarskoj županiji karakterizira nedostatak gotovo svih liječničkih kadrova - kako liječnika obiteljske medicine, tako i ginekologa, a ponajviše pedijatara.Kako primarna zdravstvena zaštita slabi, pacijenti su prisiljeni odlaziti direktno u bolnicu, što preopterećuje specijalističke preglede i hitnu službu.
- Pretrpane čekaonice u Općoj bolnici Zadar – umjesto da ih zbrine obiteljski liječnik, pacijenti su prisiljeni ići u bolnicu zbog manjih zdravstvenih problema.
- Hitna pomoć umjesto primarne zaštite – zbog manjka liječnika, mnogi pacijenti koriste hitnu medicinsku pomoć za probleme koji nisu hitni, dodatno opterećujući sustav.
- Duge liste čekanja – pacijenti moraju čekati mjesecima na specijalističke preglede, a za neke osnovne pretrage putuju u druge gradove.
- Manjak pedijatara – roditelji u Zadarskoj županiji suočeni su s nedostatkom pedijatara, zbog čega djeca ostaju bez kontinuirane skrbi.
- Zatvorene ambulante u manjim mjestima – u zaleđu i na otocima mnoge ambulante ne rade redovito ili su potpuno zatvorene.
- Premali broj ginekologa – Zadarska županija nema dovoljno specijalista da pokrije potrebe stanovništva, što dovodi do preopterećenosti postojećih liječnika. Žene su često prisiljene plaćati privatne preglede, a one koje si to ne mogu priuštiti niti ne obavljaju redovite preventivne preglede. Žene iz ruralnih područja i otoka često moraju putovati desecima kilometara do prvog dostupnog ginekologa. Takvo stanje rezultira velikim brojem neotkrivenih i po zdravlje i život opasnih stanja.
- Problemi s hitnom pomoći – u udaljenija područja često ovise o nedostatnim timovima hitne medicinske pomoći, što može biti presudno u hitnim slučajevima. Posebno izražen na otocima, gdje su pacijenti često prepušteni sporom i neadekvatnom prijevozu.
- Dotrajali objekti – brojne ordinacije su u lošem stanju, bez adekvatne medicinske opreme.
- Zastarjela tehnologija – nedostaje dijagnostičke opreme koja bi omogućila bržu i precizniju dijagnostiku.
- Ovakav sustav nije održiv – bolnice ne mogu preuzeti ulogu primarne zdravstvene zaštite, a pacijenti su prisiljeni čekati satima, pa čak i danima, na osnovnu medicinsku pomoć.
- Privlačenje i zadržavanje liječnika i medicinskog osoblja – povećanje plaća (dodatci na plaću), subvencije za specijalizacije, edukacije i usavršavanja, dodjela gradskog zemljišta za rješavanje stambenog pitanja, subvencije kredita za gradnji i opremanje nekretnine, subvencionirano i sigurno mjesta u vrtićima; poboljšanje uvjeta rada – rad u skladu s medicinskim standardima (npr. pedijatri s maksimalno 850 djece umjesto sadašnjih 1162 (većina ih ima i preko 1300 upisanih), ginekolozi s maksimalno 4000 pacijentica umjesto sadašnjih 9000).
- Ulaganja u infrastrukturu – obnova i modernizacija ambulanti, nabava novih dijagnostičkih sredstava i medicinske opreme.
- Jačanje primarne zaštite u ruralnim krajevima i na otocima – poticaji za rad liječnika u slabije razvijenim područjima, renoviranje i opremanje ambulanti; uvođenje pametnih stetoskopa i otoskopa (automatsko slanje podataka specijalistima), analizatora krvi na licu mjesta.
- Uvođenje telemedicine na otocima i zabačenim krajevima, prijenosni EKG uređaji i ultrazuk.
- Uvođenje mobilnog psihijatrijskog tima
- Uvođenje dodatnih preventivnih pregleda (sistematski, kolonoskopija, pregled prostate, ginekološki, ultrazvuk i mamografija dojki).
- Uvođenje dodatnih specijalističkih pregleda u Domovima zdravlja (npr. jedan puta tjedno ili mjesečno).
20 travanj 1996
Socijalna pravda
Starenje stanovništva u Zadarskoj županiji čini starije osobe jednim od ključnih korisnika socijalne skrbi. Mnoge obitelji suočavaju se s izazovima skrbi o starijim osobama, dok mnogi stariji ljudi žive sami i ovise o socijalnim uslugama. Također, broj osoba s invaliditetom u županiji također raste, a njihov pristup potrebnim uslugama i terapijama često je ograničen.
- Nedostatak domova za starije osobe i specijaliziranih ustanova koje pružaju potrebnu njegu – osobe koje ne mogu priuštiti privatnu skrb često čekaju dugi period na slobodna mjesta u ustanovama, dok oni koji ostaju u svojim domovima suočavaju se s nedostatkom profesionalne pomoći.
- Nedovoljna dostupnost kućne skrbi – osobito u ruralnim područjima i na otocima. Mnoge obitelji nemaju pristup redovnoj pomoći kao što su gerontodomaćice ili posjete medicinskih stručnjaka.
- Pristup zdravstvenoj zaštiti je također veliki problem, jer mnogi stariji ljudi nemaju pristup specijalistima ili redovitim zdravstvenim uslugama, osobito u udaljenim područjima.
- Obitelji koje se suočavaju s materijalnom oskudicom i socijalnim isključenjem čine značajan broj korisnika socijalnih usluga u Zadarskoj županiji. To uključuje obitelji u kojima roditelji imaju nizak prihod ili su nezaposleni, kao i obitelji s djecom s posebnim potrebama.
- Visok broj djece u riziku od siromaštva – prema statistikama, značajan broj djece u županiji živi u obiteljima s niskim prihodima, što negativno utječe na njihov obrazovni, zdravstveni i društveni razvoj. Prisutan je trend rasta broja djece u riziku od siromaštva.
- Nedostatak socijalnih usluga za obitelji s djecom s posebnim potrebama – obitelji koje imaju djecu s invaliditetom ili drugim teškoćama u razvoju suočavaju se s velikim izazovima, jer specijalizirane institucije i programi nisu uvijek dostupni, a sredstva su ograničena.
- Nedostatak logopeda, rehabiitatora, psihologa, pedagoga
- Neprilagođeni vrtići i škole za djecu s posebnim potrebama – uzrokuje poteškoće u njihovoj integraciji i obrazovanju.
- Beskućnici i osobe koje žive na rubu siromaštva također predstavljaju važnu socijalnu kategoriju kojoj je potrebna dodatna pomoć. U Zadarskoj županiji postoje neki programi koji se bave ovom problematikom, ali broj beskućnika i socijalno ugroženih osoba neprestano raste.
- Nedostatak prihvatilišta i smještajnih kapaciteta za beskućnike u županiji. Iako postoje centri koji pružaju osnovnu pomoć, mnogi beskućnici nemaju dugoročna rješenja za svoje stanovanje i životne uvjete.
- Nedostatak sveobuhvatnih socijalnih usluga za reintegraciju beskućnika u društvo, uključujući obrazovanje, zapošljavanje i psihosocijalnu podršku.
- Povećanje kapaciteta domova za starije osobe i razvoj novih ustanova u ruralnim i otočnim područjima.
- Jačanje kućne skrbi s većim brojem obučenih socijalnih radnika, gerontodomaćica/na i medicinskih sestara/tehničara.
- Podrška u obliku subvencija za privatnu skrb i usluge poput dostave hrane, čišćenja i medicinske pomoći.
- Povećanje socijalnih naknada i stvaranje programa koji bi obiteljima s djecom u riziku od siromaštva olakšali osnovne životne troškove.
- Poticanje stvaranja novih socijalnih usluga za obitelji s djecom s posebnim potrebama, uključujući razvoj specijaliziranih centara i pružanje edukacije za roditelje.
- Osiguravanje stručnog kadra te besplatnih i redovitih termina logopeda, rehabilitatora, psihologa i pedagoga.
- Besplatni programi za djecu iz socijalno ugroženih obitelji, uključujući besplatne obroke, školske materijale i učiteljsku podršku.
- Izgradnja novih prihvatilišta i sigurne kuće za beskućnike koje bi im omogućile stabilizaciju života i povratak u društvo.
- Osiguranje posebnih prostorija za beskućnice.
- Pružanje psihosocijalne i rehabilitacijske pomoći beskućnicima kroz projekte zapošljavanja, edukacije i terapije.
- Poticanje suradnje s udrugama koje se bave beskućnicima i socijalnim isključenjem kako bi se razvijali dugoročni programi za socijalnu reintegraciju.
20 travanj 1996
Mladi
Potrebno je osigurati pristupačno i dugoročno rješenje stambenog pitanja za mlade, posebno u ruralnim i otočnim sredinama, ne samo kako bi se potaknuo ostanak i demografska revitalizacija, već kako bi se smanjio stambeni stres i osigurala mentalna stabilnost. Također, potreban pristup kvalitetnim sadržajima za slobodno vrijeme i podršku mladima u udaljenim i malim sredinama, kako bi se smanjila socijalna isključenost i potaknulo uključivanje mladih u život zajednice. Prisutna je i potreba povećanja zapošljivosti i kompetencije mladih kroz programe cjeloživotnog učenja prilagođene tržištu rada i osobnim interesima.
- Povećanje dostupnosti povoljnog smještaja za mlade – identifikacija potreba po JLS, izrada projektno-tehničke dokumentacije, korištenje nacionalnih i EU fondova za izgradnju, preuređivanje i stavljanje u najam stanova JLS, suradnja s JLS i državom oko izgradnji stanova za najam, uspostava pravilnika za dodjelu stanova.
- Uvođenje mobilnog centra za mlade (autobus s opremom i stručnim kadrom) – nabava i opremanje vozila, zapošljavanje stručnjaka za rad s mladima, izrada mjesečnog plana obilaska JLS, organizacija radionica, kreativnih i edukativnih aktivnosti, suradnja s lokalnim školama, udrugama i općinama.
- Uppskiling i reskilling u školama – identifikacija potreba mladih i tržišta rada, suradnja s HZZ-om radi plaćanja polaznika i upisa edukacije u radnu knjižicu, suradnja sa srednjim školama (ustupanje prostora i opreme), razvoj kurikuluma u suradnji s vanjskim partnerima, promocija programa u lokalnim zajednicama, evaluacija postignutih znanja i zapošljivosti.
- Otvaranje društveno-kulturnih centara za mlade (osiguranje prostora za rad mladih u JLS-ovima u kojima je to u mogućnosti osigurati, poticaji za inicijative i aktivnosti mladih).
- Valorizacija volontiranja (stipendije za najbolje volontere, nagrade za volontere).
- Uključivanje mladih kao vanjskih članova u županijska tijela.
20 travanj 1996
Demografija
Demografska situacija u Zadarskoj županiji, poput mnogih drugih ruralnih i otočnih područja Hrvatske, suočava se s ozbiljnim izazovima. Starenje stanovništva, nizak natalitet, odlazak mladih te loši uvjeti za obitelji čine stvaranje održivog demografskog rasta i poboljšanje kvalitete života mladih obitelji ključnim ciljem. Kako bi se suprotstavili ovim problemima i potaknuli pozitivan demografski trend, nužno je poduzeti konkretne mjere koje će obuhvatiti različite aspekte društva – od obrazovanja i socijalnih politika do gospodarskih inicijativa.
- Besplatni vrtići – Povećanje dostupnosti i kvalitete vrtića uz smanjenje troškova za roditelje kako bi obiteljima bilo lakše balansirati između rada i skrbi za djecu. Ovaj korak uključuje izgradnju novih vrtića, proširenje kapaciteta postojećih.
- Dvosmjenski rad vrtića, rad vrtića u ljetnim mjesecima.
- Jednosmjenska nastava i produženi boravak u osnovnim školama.
- Dostupnost pedijatara i popratne skrbi za djecu (psiholozi, pedagozi, logopedi, rehabilitatori).
- Jačanje programa rane intervencije (psiholozi, pedagozi, logopedi, rehabilitatori).
- Dostupnost ginekologa i preventivnih ginekoloških pregleda.
- Dostupnost medicinske dijagnostike za praćenje razvoja djeteta.
- Briga za žene, trudnice i rodilje – humani tretman u bolnicama (dostupni ginekolozi i anesteziolozi, pravovremeno informiranje roditelje, uvažavanje rodilje).
20 travanj 1996
Obrazovanje
Županija, kao osnivač osnovnih i srednjih škola, ima važnu ulogu u unapređenju obrazovanja te može poduzeti niz konkretnih mjera kako bi poboljšala uvjete školovanja i podigla kvalitetu nastave.
- Jednosmjenski rad škola – proširenje kapaciteta postojećih škola kako bi sva djeca mogla pohađati nastavu u jednoj smjeni, čime bi se omogućilo kvalitetnije provođenje izvanškolskih aktivnosti.
- Zapošljavanje psihologa, pedagoga i logopeda – osiguravanje dovoljnog broja stručnjaka u školama kako bi se pružila adekvatna podrška učenicima, osobito onima s posebnim potrebama.
- Kvalitetna prehrana – suradnja s lokalnim OPG-ovima te priprema kvalitetnih kuhanih obroka.
- Prijevoz učenika srednjoškolaca – bolja prometna mreža iz ruralnih područja prema Zadru za osiguranje izbora obrazovnih programa.
- Unapređenje strukovnih škola – modernizacija programa u suradnji s lokalnim poduzećima kako bi učenici stjecali znanja i vještine koje su tražene na tržištu rada.
- Ulaganje u sportsku infrastrukturu i umjetničke programe – izgradnja sportskih dvorana, podrška glazbenim i likovnim školama te uvođenje dodatnih izvannastavnih aktivnosti.
- Energetska obnova i modernizacija školskih objekata – ulaganje u obnovu i energetsku učinkovitost škola kako bi se poboljšali uvjeti rada i smanjili troškovi održavanja.
- Digitalizacija nastave – opremljanje škola pametnim pločama, računalima i brzim internetom kako bi nastava bila modernija i učinkovitija.
- Uvođenje građanskog odgoja – jačanje znanja o financijskoj pismenosti, potrošačkim pravima, medijskoj pismenosti, važnosti aktivnog sudjelovanja u svojoj zajednici.
- Poticanje uvođenja fakultativnih predmeta/organizacija javnih kampanja i događaja (npr. tjedni medijske pismenosti/potrošačkih prava/volontiranja i sl.).
20 travanj 1996
Gospodarstvo
Suradnja javne uprave s gospodarskim sektorom, osobito malim i srednjim poduzetništvom, revitalizacija i unapređenje poljoprivrede i industrijske proizvodnje kao i diversifikacija i smanjenje sezonalnosti turizma, stvorit će bitne pretpostavke za gospodarski razvoj u sljedećim razvojno proračunskim razdobljima.
- Poduzetnički inkubatori i edukacije – osnivanje inkubatora za mlade poduzetnike i organizacija radionica o upravljanju poslovanjem.
- Financijska podrška start-upima i OPG-ovima – poticaji, subvencije i povoljni krediti za početnike i inovativne projekte.
- Osnivanje web trgovine za male obrtnike i poduzetnike kroz Razvojnu agenciju.
- Povećanje proizvodnje autohtonih proizvoda – podrška maslinarstvu, vinogradarstvu, ribarstvu i ekološkoj proizvodnji.
- Razvoj kratkih lanaca opskrbe – direktna prodaja lokalnih proizvoda kroz tržnice, restorane i hotele.
- Korištenje EU fondova za modernizaciju – nabava suvremene opreme, navodnjavanje i digitalizacija proizvodnje.
- Razvoj luka i poslovnih zona – unaprjeđenje zadarske luke i poslovnih zona za privlačenje investicija u logistiku i proizvodnju.
- Poticanje IT sektora i digitalne ekonomije – osnivanje tehnoloških parkova i podrška freelancerima i startupima u IT sektoru.
- Podrška industrijama visoke dodane vrijednosti (HSTECH, poticanje suradnje između sektora, edukacije i osposobljavanja) kroz Razvojnu agenciju i ustanovu INOVAcija).
- Razvoj održivog turizma – turističke ture u predsezoni i postsezoni, promocija ruralnih krajeva županije i iskustvenih tura umjesto fokusa na Grad Zadar.
- Razvoj selektivnih oblika turizma – poticanje ruralnog, eno-gastro, avanturističkog i zdravstvenog i kongresnog turizma kako bi se smanjila ovisnost o ljetnoj sezoni.
- Ulaganje u infrastrukturu i atrakcije – modernizacija plaža, kulturnih spomenika i sportskih sadržaja za cjelogodišnju ponudu.
- Bolja povezanost s europskim tržištima – povećanje broja avionskih linija (pogotovo u zimskim mjesecima) i promocija regije kroz digitalni marketing.
20 travanj 1996
Kultura
Iako kulturni identitet naše županije počiva na bogatoj tradiciji i kulturno-povijesnoj baštini, naša kulturna scena nedvojbeno stagnira.Kako bi ostvarile svoj puni potencijal, i institucionalna i izvaninstitucionalna kulturna scena naše županije trebaju snažan zaokret prema strateškom promišljanju, transparentnosti, edukaciji, ulaganju u ljudske kapacitete kao i evaluaciju rezultata dosadašnje kulturne politike.
- Izrada kulturne strategije – donošenje dugoročnog plana razvoja kulture u suradnji s lokalnim zajednicama, institucijama, umjetnicima i udrugama.
- Mapiranje i aktivacija kulturnih resursa – identifikacija postojećih prostora, umjetničkih kolektiva, manifestacija i baštine u cijeloj županiji, uključujući manje općine i ruralna područja.
- Revitalizacija prostora – prenamjena starih objekata (npr. tvrđava, vojnih kompleksa, napuštenih škola) u kulturne centre, galerije, ateljee i mjesta za edukaciju.
- Podrška kulturnim institucijama – jačanje kapaciteta muzeja, kazališta, knjižnica i glazbenih škola kroz modernizaciju, dodatne programe i suradnje s lokalnom zajednicom.
- Razvoj nezavisne scene – poticanje mladih umjetnika kroz mikrograntove, javne natječaje, rezidencijalne programe i otvorene pozive za projekte.
- Kultura u zajednici – organizacija radionica, festivala i participativnih događanja u manjim mjestima radi ravnomjernog kulturnog razvoja županije.
- Digitalizacija i promocija – razvoj digitalne platforme za praćenje kulturnih događanja te digitalna interpretacija baštine (npr. mobilne aplikacije, AR ture).
- Povezivanje s obrazovanjem – jačanje kulturnih sadržaja u školama, suradnja sa Sveučilištem u Zadru, poticanje školskih posjeta i umjetničkih radionica.
- Razvoj kulturnog turizma – korištenje kulturnih sadržaja za proširenje turističke ponude izvan sezone, s naglaskom na autentične lokalne manifestacije.
- Umrežavanje i suradnja – povezivanje s drugim hrvatskim i europskim gradovima, razmjena umjetnika i zajedničke produkcije kulturnih programa.
Vizija za Zadarsku županiju
Zadarsku županiju vidim kao našu zajedničku kuću. Vrijeme je da je otvorimo, očistimo i uredimo zajedno.
Program
Istražite
Autorska prava 2025 Naš Jure – Sva prava pridržana DIGITAL POINT & EASY GOING