PROSTOR

Naša zajednička odgovornost!

Konkretne mjere za poboljšanje

  • Usklađivanje prostornog plana s potrebama stanovništva i gospodarstva – ravnomjerni razvoj urbanih, obalnih i ruralnih područja kako bi se spriječila prenapučenost i neplanska gradnja.
  • Zaštita prirodnih resursa – očuvanje priobalja, šuma, rijeka i poljoprivrednog zemljišta uz kontrolu betonizacije i izgradnje u osjetljivim područjima.
  • Odgovorno planiranje energetske infrastrukture – potrebna je procjena postojećih i planiranih elektroenergetskih postrojenja i analiza njihovog stupnja iskoristljivosti i utjecaja na prirodu, ostale gospodarske grane i kvalitetu života građana koji žive u njihovoj blizini.
  • Revitalizacija zapuštenih prostora – obnova starih industrijskih zona i napuštenih naselja za nove stambene, poslovne ili turističke svrhe.
  • GIS sustavi za prostorno planiranje – Korištenje geografskih informacijskih sustava (GIS) za bolje planiranje i upravljanje prostorom.
  • Participativno planiranje – Uključivanje građana u procese donošenja odluka putem digitalnih platformi i javnih rasprava.
  • Pametni gradovi – Uvođenje senzora i tehnologija za optimizaciju resursa (voda, struja, promet) u urbanim sredinama.
  • Regulacija izgradnje – ograničenje nekontrolirane apartmanizacije i prekomjerne izgradnje u priobalnim naseljima.
  • Povećanje zelenih površina – uređenje parkova, urbanih vrtova i šetnica kako bi se poboljšala kvaliteta života građana.
  • Obnova i očuvanje kulturne baštine – očuvanje povijesnih gradskih jezgri i tradicionalne arhitekture kroz poticaje i financijsku podršku vlasnicima.

Konkretne mjere za poboljšanje

  • Modernizacija cesta i javnog prijevoza – poboljšanje prometne povezanosti unutar županije, osobito prema ruralnim i otočnim područjima (učestalije linije autobusnog prijevoza, bolja povezanost između manjih mjesta i Zadra, uvođenje integriranog prijevoza, uvođenje brzih brodskih linija, modernizacija luka i pristaništa).
  • Revitalizacija željezničkog prometa – potrebno je hitno vratiti željeznicu u Županiju, poboljšanjem pruga i uvođenjem brzih vlakova (na razini države) za putnički i teretni željeznički promet, kao pristupačnu, ekonomičnu i ekološki prihvatljivu alternativu cestovnom prijevozu.
  • Razvoj biciklističkih i pješačkih zona – povećanje broja biciklističkih staza i pješačkih zona u gradovima radi smanjenja prometa i poboljšanja kvalitete zraka.
  • Pametna mobilnost – uvođenje digitalnih rješenja za upravljanje prometom, parkiralištima i javnim prijevozom.

Konkretne mjere za poboljšanje

  • Zaštita obale od erozije i podizanja razine mora – izgradnja zaštitnih nasipa i održavanje prirodnih barijera poput močvara i šuma.
  • Unapređenje reciklažnih sustava – reciklažna dvorišta i sortirnice u JLS-oma, poticanje kružnog gospodarstva i smanjenje plastike u okolišu.
  • Odgovorno gospodarenje otpadom – povećanje stope odvajanja otpada i puni kapacitet rada CGO Biljane.

Razvoj navodnjavanja i zaštita tla

  • Sustavi za navodnjavanje – ulaganje u kapilarne sustave, kišne topove i kapičnu irigaciju kako bi se smanjila ovisnost o vremenskim uvjetima.
  • Desalinizacija i korištenje kišnice – prikupljanje kišnice i korištenje pročišćene vode za poljoprivredne potrebe.
  • Obnova i zaštita tla – očuvanje plodnosti tla kroz primjenu zelene gnojidbe i pravilnu rotaciju kultura.

Diverzifikacija i poticanje specijalizirane poljoprivredne proizvodnje

  • Autohtone kulture – poticanje uzgoja sorti koje su prilagođene klimatskim uvjetima, poput maslina, smokava, badema, vinove loze i aromatičnog bilja.
  • Eko i biodinamička proizvodnja – certifikacija ekoloških proizvoda i potpora OPG- ovima koji se bave organskim uzgojem.
  • Lokalni brendovi i oznake kvalitete – jačanje prepoznatljivosti proizvoda putem oznaka poput „Hrvatski otočni proizvod“ i „Zaštićena oznaka izvornosti“.

Povećanje stočarske proizvodnje

  • Razvoj ovčarstva i kozarstva – poticanje proizvodnje mliječnih proizvoda poput paškog sira, uz osiguranje pašnjaka i kvalitetne hrane za stoku.
  • Uvođenje suvremenih farmi – modernizacija stočarskih farmi uz primjenu održivih metoda uzgoja.
  • Razvoj pčelarstva – poticanje proizvodnje meda i drugih pčelinjih proizvoda uz edukaciju i sufinanciranje opreme.

Povezivanje poljoprivrede i turizma

  • Agroturizam – stvaranje turističkih ponuda koje uključuju degustacije, edukacije i sudjelovanje u berbi maslina, vinograda ili ljekovitog bilja.
  • Lokalni proizvodi u ugostiteljstvu – povezivanje restorana i hotela s lokalnim proizvođačima kako bi se smanjio uvoz i promovirala domaća hrana.
  • Seoske tržnice i sajmovi – organizacija manifestacija poput „Dani maslinovog ulja“, „Festival vina“ i drugih događanja koji promoviraju lokalne proizvode.

Modernizacija poljoprivrede i digitalizacija

  • Pametna poljoprivreda – uvođenje senzora za navodnjavanje, dronova za nadzor usjeva i analize tla pomoću digitalnih alata.
  • Precizna poljoprivreda – optimizacija korištenja gnojiva i pesticida kako bi se smanjili troškovi i povećali prinosi.
  • Digitalne platforme – povezivanje proizvođača i kupaca putem online tržišta i aplikacija za praćenje proizvodnje.

Obrazovanje i stručna podrška

  • Edukacija poljoprivrednika – radionice o modernim tehnikama uzgoja, ekološkoj poljoprivredi i marketingu proizvoda.
  • Suradnja s istraživačkim institutima – uvođenje inovacija kroz partnerstva s Agronomskim fakultetom i znanstvenim institucijama.
  • Savjetodavne službe – jačanje podrške poljoprivrednicima kroz specijalizirane programe savjetovanja i mentorstva.

Poboljšanje prometne povezanosti

  • Frekventniji trajekti i brodske linije – povećanje broja linija prema manjim otocima, osobito izvan turističke sezone.
  • Brzi katamarani – bolja povezanost sa Zadrom i drugim većim gradovima.
  • Razvoj otočne cestovne infrastrukture – poboljšanje lokalnih cesta i izgradnja biciklističkih staza za održivi prijevoz.

Unaprjeđenje infrastrukture i energetska neovisnost

  • Vodoopskrba i odvodnja – modernizacija sustava za pouzdaniju opskrbu vodom i rješavanje problema odvodnje.
  • Obnovljivi izvori energije – korištenje solarnih panela i vjetroelektrana kako bi se smanjila ovisnost o kopnu.
  • Digitalizacija – brži internet i bolja telekomunikacijska infrastruktura za otočne poduzetnike i stanovnike.

Poboljšanje kvalitete života otočana

  • Zdravstvena zaštita – bolja dostupnost liječnika, opremljenost ambulanta i telemedicine.
  • Dostupnost brze brodice i helikoptera za hitne slučajeve.
  • Obrazovanje i radna mjesta – ulaganja u škole/vrtiće ovisno o potrebi, online obrazovne programe i poticanje zaposlenja kako bi se spriječilo iseljavanje mladih.
  • Kulturni i sportski sadržaji – organizacija događanja, radionica i sportskih aktivnosti za lokalno stanovništvo.

Jačanje otočne samouprave i financiranja

  • Veća autonomija otočnih zajednica – aktivno uključivanje otočana u planiranje i odlučivanje o razvoju.
  • EU fondovi i državne potpore – iskorištavanje bespovratnih sredstava za infrastrukturne projekte i ekološke inicijative.

Razvoj gospodarstva i otočne samoodrživosti

  • Podrška lokalnim OPG-ovima – poticanje uzgoja maslina, vinove loze, lavande i drugih autohtonih kultura.
  • Ribarstvo i akvakultura – unaprjeđenje ribarstva uz održive metode ulova i uzgoja ribe.
  • Poticanje malog poduzetništva – subvencije i olakšice za otočne poduzetnike.

Konkretne mjere za poboljšanje

  • Cjelogodišnji turizam – stvaranje sadržaja koji privlače posjetitelje izvan ljetne sezone (npr. gastronomske i kulturne manifestacije, biciklističke i pješačke staze).
  • Ograničavanje prekomjernog turizma – planiranje turističkog rasta kako bi se izbjegla prenapučenost i zaštitili resursi.

Diversifikacija turističke ponude

  • Kultura i povijest – promocija bogate baštine, poput rimskih ostataka u Zadru, srednjovjekovnih tvrđava i tradicionalnih dalmatinskih sela.
  • Aktivni turizam – razvoj biciklističkih i pješačkih staza, penjačkih ruta i vodenih sportova (kajaking, jedrenje, ronjenje).
  • Zdravstveni i wellness turizam – iskorištavanje prirodnih ljekovitih faktora poput blata u Ninskoj laguni i morske vode za razvoj spa i wellness centara.
  • Gastronomski turizam – organizacija vinskih i maslinarskih tura, festivala lokalne kuhinje i edukacija o dalmatinskim specijalitetima.

Produljenje turističke sezone

  • Tematske manifestacije – organizacija događanja tijekom cijele godine (glazbeni i filmski festivali, sportska natjecanja, gastronomske fešte).
  • Kongresni i poslovni turizam – razvoj infrastrukture za poslovne konferencije i team-building programe.
  • Zimski turizam – iskorištavanje zaleđa i Velebita za avanturistički turizam, poput planinarenja i speleoloških istraživanja.

Održivi i ekološki turizam

  • Zaštita prirodnih ljepota – održavanje nacionalnih parkova (Kornati, Paklenica) i promicanje ekološki prihvatljivog turizma.
  • Ekoturizam – razvoj smještaja u ekološkim kućama, biciklističkih tura i edukacijskih centara o očuvanju prirode.
  • Smanjenje masovnog turizma – ograničenje broja posjetitelja na osjetljivim lokacijama kako bi se očuvala autentičnost i spriječila prenapučenost.

Poboljšanje prometne povezanosti

  • Unaprjeđenje zračne povezanosti – povećanje broja letova i promocija Zračne luke Zadar za cjelogodišnji turizam.
  • Javni prijevoz za turiste – bolje autobusne linije i trajektne veze između obale i otoka.

Korištenje EU fondova

  • Financiranje inovativnih projekata – iskorištavanje europskih fondova za ekoturizam, kulturne rute i digitalne platforme.
  • Personalizirane turističke rute – preporuka sadržaja ovisno o interesima turista.
  • Ciljane marketinške kampanje – korištenje društvenih mreža za privlačenje specifičnih skupina putnika (avanturisti, digitalni nomadi).